Marko Bajić, student druge godine, studijskog programa Inžinjerstvo informacionih tehnologija, jedan semestar tokom školske 2017/2018 proveo je na razmjeni na Visokoj školi za informacijske tehnologije u Zagrebu. Svoje erasmus iskustvo podijelio sa redakcijom College magazina.

1. Vi ste prvi studenti BLC-a koji je iskusio šta znači razmjena studenata po Bolonji. Kakvo je vaše iskustvo?

Bajić: Jeste, ja sam prvi student BLC-a koji je otišao na razmjenu studenata u Zagreb, na Visoku školu za informacijske tehnologije (VSite). Moje iskustvo je savršeno u svakom smislu te riječi. Nezaboravno iskustvo gdje sam dosta toga naučio za pet mjeseci i što se tiče ove oblasti koju studiram i života generalno. Još mi je sve zanimljivije bilo i neizvjesnije jer sam došao u grad gdje bukvalno nikoga nisam znao i gdje sam sve sam istraživao i snalazio se.

2. Smatrate li da vas je razmjena obogatila, više nego da ste sve četiri godine ostali na matičnom fakultetu?

Bajić: Naravno da jeste. U svakom smislu me ova razmjena obogatila. Stekao sam nove prijatelje, naučio dosta novih stvari koje su mi bitne za život generalno. Promjena sredine uvijek dobro dođe.

3. Za korak prema mobilnosti i pohađanju semestra u drugoj državi trebalo je hrabrosti. Sa kakvim poteškoćama ste se susreli?

Bajić: Kada sam vidio konkurs za mobilnost studenata i priliku da možda provedem jedan semestar u drugoj državi, drugom gradu, drugom fakultetu, dosta sam razmišljao o tome. I kada je konkurs izašao donio sam odluku da ću ipak pokušati i počeo sa skupljanjem papirologije. Bio sam malo skeptičan iz razloga što sam bio prva godina u trenutku kad sam aplicirao jer su i studenti sa viših godina imali mogućnost da apliciraju, a samim tim i više položenih predmeta i možda bolji prosjek ocjena nego što sam ja imao. Ali izgleda da me sreća pogledala.

Najviše poteškoća sam imao sa pronalaženjem stana. I to mi je bio najveći problem. Stan sam tražio od trenutka kada sam saznao da sam dobio stipendiju pa deset dana prije nego što sam otišao, otprilike tri mjeseca. Što se tiče samog fakulteta, u početku sam malo imao brigu samo da li ću se uklopiti, ali te sam se brige vrlo brzo riješio.

4. Da li biste preporučili kolegama da ne propuštaju šanse koje im se pružaju u vidu mobilnosti?

Bajić: Naravno da bih preporučio kolegama da iskoriste status studenta i da iskoriste prilike koje im se pružaju u vidu mobilnosti na fakultete u drugim državama i gradovima. Jer će im to iskustvo donijeti dosta toga što ovako ne bi imali priliku naučiti, vidjeti i sl.

5. S obzirom na to da ste iskusili studij i na javnom fakultetu, kakve su razlike između jednih i drugih?

Bajić: Jeste, bio sam na javnom fakultetu i razlike su ogromne. Dosta ljudi, a najviše studenti uopšte nemaju predstavu kako je na privatnim fakultetima i kakvi su uslovi studiranja. Dosta zaključuju na osnovu tuđih mišljenja i na osnovu pretpostavki što smatram da nije uredu. Na “rejting“ pojedinih fakulteta dosta utiče i masovna pojava privatnih fakulteta koji ne pružaju dobar kvalitet nastave, ali mislim da kvalitet uvijek dođe do izražaja prije ili kasnije. Mislim da su se i mladi srednjoškolci više okrenuli ka privatnim fakultetima poslije završetka srednje škole jer svakodnevno slušaju dosta negativnih iskustava sa javnih fakulteta, što pokazuju i podaci o broju upisanih studenata unazad par godina na javnom univerzitetu.

Ja sam se lično uvjerio i mogu priznati da sam stvarno pozitivno iznenađen. Sve uslove imamo i ako želimo da se trudimo imamo nevjerovatnu podršku profesora i to kažem iz ličnog iskustva. Možda mi je i velika prednost baš ta što sam i iskusio šta je javni fakultet i kakav je sistem na tim fakultetima, pa kad sam prešao na privatni dosta više cijenim uslove koji mi se ovdje nude i imam veliku volju i motivaciju da se samo više trudim i posvetim ovoj oblasti koju studiram.

6. Kakve su razlike između studiranja u BiH i EU?

Bajić: Najveće razlike su u samom načinu studiranja i što studenti u EU imaju dosta više prilika za mobilnost i usavršavanje u toku studija. Dosta plaćenih praksi koje se svakodnevno mogu naći, bez obzira na godinu studija, a kod nas je to već malo teže pronaći.
U EU su školarine i život dosta skuplji za razliku od BiH, ali to opet kad naši studenti dođu iz lošeg standarda u bolji pa se ta razlika osjeti.

7. Koja bi vaša poruka sadašnjim i budućim studentima mogla biti, na osnovu stečenog iskustva?

Bajić: Moja poruka sadašnjim i budućim studentima je da iskoriste svaku priliku koja im se pruža u toku studija jer će to samo doprinijeti njihovom razvoju u svakom segmentu.

Mobilnost i promjena sredine na neki duži period izuzetno doprinose razvoju ličnosti i raznih sposobnosti, a samim tim postoji šansa da se otvore mogućnosti na koje niste mogli ni pomisliti prije studentske razmjene.